Philip J. Corr
A Neuroscience of Approach, Avoidance and Conflict Personality Traits
Research strands from different areas of psychology (theoretical and applied) converge on the general idea that, at a fundamental level, there exist a few major dimensions of motivated behaviour and emotion: approach, avoidance, and their conflict. The most prominent theory to explain the neuropsychology of these systems is the reinforcement sensitivity theory (RST) of personality, which has been in continual development over the past 50 years. This talk will outline RST’s three major systems: Fight-Flight-Freeze System (FFFS; related to active avoidance/escape), Behavioural Approach System (BAS; related to exploration and reward sensitivity), and Behavioural Inhibition System (BIS; related to conflict detection/processing and passive avoidance). The measurement of these systems by questionnaire and the problems entailed by this strategy will be discussed, as will be the challenges facing future research. More positively, I will summarise the largely untapped potential of RST to explain a diverse range of everyday behaviours, attesting to the practical utility of a neuroscience of personality.
Philip J. Corr is Professor of Psychology and Behavioural Economics at City, University of London, where he set-up the MSc in Behavioural Economics. Philip has published close to 200 academic papers and a number of authored and edited books in the fields of personality, individual differences, behavioural economics, and military role transition. Philip is the co-founding President of the Society for the Psychology of Individual Differences (BSPID; 2009-) and has been an elected President (2015-17) of the International Society for the Study of Individual Differences (ISSID). He is also The Founding Editor-in-Chief of Personality Neuroscience, a journal published by Cambridge University Press. More recently, Philip established Behavioural Fusion - a consultancy applying behavioural economics/science solutions to business problems.
Bojana Bodroža
Koristi i rizici od upotrebe društvenih mreža: hod po tankoj žici između socijalne prihvaćenosti i problematične upotrebe
Društvene mreže postale su sastavni dio naših života jer nam daju priliku da zadovoljimo neke važne psihološke potrebe: za pripadanjem, interakcijom s drugima, odobravanjem od strane drugih, prikazivanjem sebe u pozitivnom svjetlu, ostvarivanjem zadovoljavajućih emocionalnih odnosa, potrebe za samoekspresijom i slično. Međutim, neki korisnici vremenom razviju maladaptivne obrasce korištenja društvenih mreža. Koji oblik maladaptivnog ponašanja će se razviti ovisi o specifičnoj vulnerabilnosti pojedinca, ali dijelom i o društvenoj mreži kojom se pojedinac koristi. Dok na Facebooku neki korisnici pokazuju obrazac „ovisničkog ponašanja“ i nemogućnost da kontroliraju vrijeme provedeno na toj društvenoj mreži, na Instagramu se, primjerice, zamjećuju obrasci pretjerano čestog objavljivanja „selfija“, kroz koje se traži konstantna afirmacija. Na predavanju će biti govora o tome zašto su nam društvene mreže toliko privlačne, kakve benefite dobivamo od njihova korištenja, ali i o tome kada njihova upotreba postaje problematična te koje osobe mogu biti osobito podložne razvijanju različitih oblika problematičnih obrazaca upotrebe društvenih mreža.
Bojana Bodroža docentica je na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Novom Sadu. Tijekom svoje profesionalne karijere radila je na Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu, a od 2015. godine zaposlena je na Odsjeku za psihologiju u Novom Sadu, gdje predaje predmete iz područja socijalne psihologije. Doktorirala je 2016. godine baveći se temom individualnih razlika u obrambenom ponašanju pri susretu s neuspjehom ili negativnom evaluacijom. Područja njezina znanstveno-istraživačkoga interesa su eksperimentalna socijalna psihologija i socijalna kognicija, i to pretežito s obzirom na obrambene reakcije na neuspjeh. Temom ponašanja ljudi na internetu i društvenim mrežama bavi se posljednjih deset godina. U kontekstu toga područja istraživanja zanimaju je psihološke determinante određenih oblika ponašanja na internetu, čimbenici rizika za razvoj maladaptivnih ponašanja na društvenim mrežama i doživaljaj socijalne prihvaćenosti i odbačenosti na društvenim mrežama. Objavila je veći broj radova u međunarodnim i regionalnim časopisima, te je recenzentica radova za strane i domaće časopise.
Asmir Gračanin
Emocionalne suze: koristan signal i potencijalan lijek za raspoloženje
Ljudski emocionalni plač donedavna je bio slabo istražen fenomen. Međutim, u posljednje vrijeme to se mijenja te je objavljen cijeli niz teorijskih i empirijskih doprinosa razumijevanju toga ponašanja svojstvenoga samo ljudskoj vrsti. U izlaganju ću se najprije osvrnuti na ranija istraživanja intrapersonalnih i interpersonalnih efekata ispuštanja suza. Među laicima se često svrhom suza drži njihovo blagotvorno djelovanje na tjelesno i psihičko zdravlje, stoga ne čudi da su početna istraživanja plača bila usmjerena uglavnom na njegove intrapersonalne posljedice u smislu djelovanja plača na poboljšanje raspoloženja i smanjenje boli. Međutim, ta su istraživanja dala prilično nekonzistentne rezultate, a pažnja istraživača u međuvremenu se preusmjerila na interpersonalne efekte suza kao i na složenije modele koji bi istovemno mogli objasniti i intra- i interpersonalne funkcije suza. Teorijska analiza i empirijska istraživanja upućuju na to da ispuštanje suza predstavlja emocionalnu ekspresiju odnosno signal koji: a) djeluje vizualnim (a ne npr. njušnim) putem, b) nastao je tijekom nedavne evolucije čovjeka kao sredstvo prenošenja informacija, prvenstveno onih koje su vezane uz procese privrženosti, specifičnije uz traženje pomoći, iskazivanje submisivnosti i prijateljskih namjera, c) koji u pravilu dovodi do pozitivnih reakcija od strane okoline i d) čije su pozitivne posljedice za pojedinca koji plače ograničene na određene psihičke i tjelesne procese, i uvelike ovise o individualnim razlikama, te je njihova laička procjena podložna specifičnim kognitivnim pristranostima. Ukratko ću opisati metododolgiju skupine eksperimentalnih istraživanja koja smo proveli i koja potkrepljuju navedene teze. U njima su ispitivani utjecaji plakanja na psihofiziološke procese i raspoloženje osobe koja plače, utjecaji percepcije suza na automatske reakcije približavanja i udaljavanja, kombinirano djelovanje suza i mišićnih izraza lica te utjecaj izlaganja suzama na agresiju i promjene u dominantno-submisivnim odnosima.
Asmir Gračanin rođen je 1979. u Rijeci, gdje je završio gimnaziju i diplomski studij psihologije, dok je magisterij i doktorat znanosti stekao u Ljubljani 2011 godine. Radi kao docent na Odsjeku za psihologiju, na Filozofskom fakultetu u Rijeci, gdje provodi istraživanja emocija i osobina ličnosti te sudjeluje u nastavi iz većeg broja predmeta, među kojima su i Psihologija ličnosti te Evolucijska psihologija. Na tom je odsjeku i voditeljem Doktorskog studija psihologije te voditeljem Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju. Specifična područja kojima se bave njegova istraživanja uključuju ljudsku seksualnost, emocionalni plač, fiziološke reakcije tokom regulacije emocija te s njima povezane razlike u ličnosti. Nedavno je proveo dvije godine radeći kao poslijedoktorand na sveučilištu u Tilburgu u Nizozemskoj, gdje se posvetio istraživanjima emocionalnog plača. Do sada je objavio više od trideset znanstvenih radova i poglavlja u knjigama iz navedenih znanstvenih područja. Nagrađen je Državnom nagradom za znanost Republike Hrvatske za 2017. godinu.